Glavna skupština UNESCO-a usvojila je 2001. g. Opću deklaraciju o kulturnoj raznolikosti nakon čega je Svjetski dan kulturne raznolikosti proglašen 2002. godine., a obilježava se svake godine 21. svibnja. Njime se želi ukazati ne samo na bogatstvo svih svjetskih kultura, nego i na ključnu ulogu međukulturalnog dijaloga u postizanju blagostanja, mirnog suživota i održivog razvoja. Jedan od aspekata koji je usko povezan s kulturnom raznolikosti, a na koji je stavljen poseban naglasak, jest jezik, odnosno jezična raznolikost. Očuvanje jezične baštine, poticanje jezične raznolikosti i njegovanje materinskoga jezika neki su od važnih ciljeva provedbe deklaracije. Stoga su povodom obilježavanja Svjetskog dana kulturne raznolikosti učenici 6. a i 6. b razreda istraživali informacije o najstarijim spomenicima hrvatskog jezika pisanim glagoljicom i bosančicom. Nastavu s temom Počeci hrvatske pismenosti održala je stručna suradnica knjižničarka uz podršku učiteljice Hrvatskog jezika Kornelije Hanžek. Učenici su tom prigodom upoznali i koristili različite izvore znanja u tiskanom i digitalnom obliku. Slušajući zvučni zapis izvornog teksta Bašćanske ploče, upoznali su kako zvuči stari hrvatski jezik, a rješavajući radne listiće saznali su nove informacije o najstarijim hrvatskim spomenicima: Bašćanskoj ploči, Vinodolskom zakoniku, Misalu po zakonu rimskoga dvora, Povaljskoj listini i Poljičkom statutu. Koristeći stranice portala Digitalne zbirke NSK, imali su mogućnost uvida u rukopise, spomenike i inkunabule koje svjedoče o bogatoj hrvatskoj pisanoj baštini. Sudjelovanjem u kvizu provjerili su stečeno znanje o očuvanoj hrvatskoj jezičnoj baštini i njezinoj ulozi u oblikovanju hrvatskoga jezika kao službenoga zajedničkoga standardnoga jezika nekoga naroda. Nastavu su vrednovali korisnom i zanimljivom.
